Udruženje za bolji Vršac

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
Prev Next

PRILOG LOKALNOJ DEMOKRATIJI

Pročitano 2349 puta


Uvaženi gospodine Živkoviću,

Vaše pismo objavljeno na stranicama sajta UG „Za bolji Vršac“ privlači određenju pažnju i zaslužuje izvestan komentar.

Poučna priča:

Mladi Jirgen S., tridesetih godina prošlog veka, primljen je u službu opštine Brandenburg (Berlin) na mesto službenika za izradu ličnih dokumenata. Nedugo nakon toga, usledila je promena režima, smutne godine, godine rata. Nakon toga usledila je vladavina sovjeta, i na kraju vladavina nemačkih socijalista. Za svo to vreme činovnik Jirgen, revnosno je obavljao dužnosti službenika na izdavanju ličnih dokumenata.Sedamdesetih godina, istog veka, opštinska uprava i lokalna zajednica priredila mu je ispraćaj u penziju, zahvalivši mu su za dugogodišnje profesionalno delovanje u lokalnoj upravi .

U razvoju opštine nesumljivo najveću ulogu imaju oni koji u njoj imalu najveću moć odlučivanja – političke i ekonomske elite. Koliko na nivou lokalne zajednice i neke druge „elite“ bivaju pitane, takođe je pod znakom pitanja.

No, nesumljivo je da je neophodno preuzimanje odgovornosti za i ulogu učesnika u procesu kreiranja novih, posebno razvojnih politika i programa. U opštini, najčešće pod izgovorom da nema dovoljno sredstava , uspostavljanje modela odlučivanja koji bi se zasnivao na najširoj javnoj rasoravi, ili bar na korišćenju ekspertskih grupa, gotovo da ne postoji. Promena koja je nastala 5. oktobra 2000.

Dovela je u lokalne organe vlasti mnoge ljude – često i stručnjake, koji nikada ranije nisu imali iskustva u radu u javnim službama, a posebno u organizovanju procesa rada u različitim domenima od interesa za lokalnu zajednicu.

Stoga se može retko očekivati da se u opštini, pored sveobuhvatne analize i evaluacije, uspostavljaju uslovi za kreiranje razvojne politike, stategijskog plana i prmanentnog moritoringa postizanja maksimalnog kvaliteta rada svih javnih službi, a da je još ceo taj proces praćen istinskim učešćem javnosti.

Ovo je utoliko važnije što je, posebno u društvenim delatnostima (kultura, obrazovanje, zdravstvo) ostvaren konsenzusda bi bilo dobro da se u narednom periodu nadležnost, tj. podrška i kontrola nad ovim delatnostima svuda gde je to moguće, ostvari u opštini.

S druge strane, društvene delatnosti se najčešće optužuju za opterećivanje opštinskog buđeta, a da se pri tome potpuno zanemaruje značaj ovih delatnosti i njihovo postojanje upravo u lokalnoj sredini.

Dakle, mi imamo sada jednu razvijenu tezu, vrlo opasnu tezu, kod dela ekonomske elite: „ta hajte, molim vas, sada je vreme profita, vreme zarade, a javni sektor prepustite lokalnim ili udruženim filantropima koji će to rešiti.

Ova i ovakva teza ima pogubne posledice na ceo sektor društvenih delatnosti. A, ako su društvene delatnosti sektor, onda jeto marginalni sektor. I, zato postoji izvesna nelagoda, izvesna apatija kod svih koji profesionalno, akademski participiraju i artikulišu te delatnosti.

Nedostatak svesti sadašnje elite da je društveni sektor ustvari osnovni zamajac društva, osnova razvoja društva predstavlja polje na kome će se u budućnosti žestoko sukobljavati interesi lokalne i šire zajednice.

Očito je da se više ne može više živeti od godine do godine, prenoseći parametre i instrumente delovanja. Svaki domen javne politike zahreva uspostavljanje strategijskog pristupa , koji podrazumeva prevashodno evaulaciju postojećeg stanja, određivanje prioriteta i donošenje programsko-političkog okvira budućeg delovanja, a zatim izradu preciznog višegodišnjeg strategijskog plana.

Pri tom, taj plan mora da se uradi ne samo za svaku delatnost pojedinačno , već i „usklađeno“, horizontalnim ukrštanjima na teritoriji opštine, ali i vrtikalnim ukrštanjima ugovaranjem podele odgovornosti i sa vlastima na višim nivoima odlučivanja, da bi razvoj opštine mogao da se osloni i na okrug i na region, a i da bi mogao da pređe granice, u direktnom komuniciranju sa partnerima iz drugih zemljama Balkana i Evrope.

Stanje u Republici Srbiji i Vojvodini je rđavo. Kada je reč o Vojvodini, desilo se neverovatno, nemoguće. Aktuelna vlast devastirala je Vojvodinu i njene resurse do mere da je Vojvodina dobila status slabo razvijene regije.

To nije uspelo od 1918. godine ni jednom društveno-ekonomskom modelu, ni jednom režimu koji je upravljao Vojvodinom.

Vršac je deo te tužne priče bez obzira što, nešto bolje stoji od npr. oštine Alibunar ili opštine Sečanj.

I Upravo zbog toga Vas pozivam da poklonite dužnu pažnju svim dobronamernim ljudima u opštini Vršac koji bi svojim znanjima i veštinama bili dragoceni za kreiranje i razvoj lokalne zajednice. Ljudi koji su spremni da se posvete razvoju svoje zajedni, da odvoje svoje vreme za tu delatnost, vredni su pažnje i poštovanja.

Vaš sugrađanjin Anton Delić

Priredio: 
Poslednja izmena dana nedelja, 04 mart 2012 10:43
anton delic

U razvoju opštine nesumljivo najveću ulogu imaju oni koji u njoj imaju najveću moć odlučivanja!

Vi ste ovde: Home Novosti Pitamo funkcionere PRILOG LOKALNOJ DEMOKRATIJI